Projekti predstavljaju temeljni alat i pristup stručnom, praktičnom, iskustvenom i naučnom napretku u svim sferama života i djelovanja, naročito u današnjem vremenu.
Vodeći se time, Asocijacija za upravljanje rizicima ulaže značajno vrijeme i vlastiti profesionalni angažman u realizaciji projekata, naučnih i stručnih konferencija. U nastavku izdvajamo neke od projekata sa našim učešćem i realizacijom.
Projekti-Asocijacija za upravljanje rizicima
Projekat “1 FUTURE“
Asocijacija za upravljanje rizicima AZUR učestvuje u provođenju projekta 1 FUTURE. Projekat podrazumijeva učešće subjekata iz regije i EU, a ciljevi projekta podrazumijevaju:
- Uvođenje holističkog pristupa klimatskim i održivim aktivnostima.
- Uključivanje ciljeva Green Deal-a u dnevni red visokoškolskih ustanova Zapadnog Balkana kao nužnost.
- Unaprijediti regionalne kapacitete u provedbi ciljeva Green Deala unutar sistema visokog obrazovanja, pokrećući djelovanje prema okolišu, klimatskim promjenama, održivosti i otpornosti.
Službeni naziv projekta:
jOiNEd For sUsTainability – bUilding climate REsilient communities in WB and EU
Skraćeni naziv projekta:
1 (ONE) FUTURE
Fond:
ERASMUS-EDU-2022-CBHE-STRAND-2
Trajanje projekta:
36 mjeseci (2023-2026)
Abstrakt:
Privredni i društveni razvoj uvelike su pod uticajem klimatskih promjena. Od presudne je važnosti da sistem visokog obrazovanja doprinese izgradnji kapaciteta i interdisciplinarnog znanja za održivo društvo, sposobno bolje obnoviti naše ranjive ekonomije. Ulagači, osiguravatelji, kompanije, gradovi i građani diljem EU-a i Balkana trebali bi moći pristupiti podacima i razviti instrumente za integraciju klimatskih promjena u svoje prakse upravljanja rizikom. Ovaj je prijedlog relevantan za ciljeve i aktivnosti CBHE akcije i specifičnosti Programa II. temelji se na identificiranoj analizi potreba provedenoj u svakoj od ciljnih zemalja Regije 1 i ciljnih skupina i krajnjih korisnika. Širi cilj i specifični ciljevi projekta su u skladu sa sveobuhvatnim prioritetom EU-a “Green Deal”, kao projekta koji podupire djelovanje unutar sustava visokog obrazovanja za stvaranje zajednica otpornih na klimatske promjene.
Partneri u projektu:
- Univerzitet u Tirani, Albanija
- Hochschule fur Nachhaltige Entwicklung Eberswalde, Njemačka
- Instituti Per Ruajtjen E Natyres Shqiptare Shoqata, Albanija
- Universita Iuav Di Venezia, Italija
- Agjencia Kombetare E Kerkimit Shkencor dhe Inovacionit, Albanija
- Univerzitet u Novom Sadu, Srbija
- Javna ustanova Univerzitet Crne Gore Podgorica, Crna Gora
- Javna ustanova Univerzitet u Tuzli, Bosna i Hercegovina
- Universiteti Politeknik i Tiranes, Albanija
- Universiteti “Luarasi” Sh.p.k, Albanija
- Visoka škola „CEPS – Centar za poslovne studije“ Kiseljak, Bosna i Hercegovina
- Ss. Cyril And Methodius University in Skopje, Sjeverna Makedonija
- Association for Risk Management AZUR, Bosna i Hercegovina
- Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina
- Chamber of Commerce & Industry Tirana, Albanija
- Engineers Chamber of Montenegro, Crna Gora
- Građevinarstvo, nauka i praksa, GNP, Crna Gora
Uloga u projektu:
Partner / korisnik (BEN)
Web stranica projekta:
https://1future.feut.edu.al
Projekti-Asocijacija za upravljanje rizicima
Projekat “EU 4 Better Civil Protection / EU za bolju civilnu zaštitu“
EU 4 Better Civil Protection – Izgradnja kapaciteta i priprema Bosne i Hercegovine za Mehanizam civilne zaštite Europske unije
Asocijacija za upravljanje rizicima je u proteklim godinama osmislila, a zajedno sa partnerima iz susjedne Republike Hrvatske ovu ideju i razradila, te je u formi aplikacije i projekta predočila Europskoj komisiji. Europska komisija je jasno prepoznala ideju, valorizovala je prema predviđenim parametrima, te nam ukazala povjerenje za njenu relizaciju. Ideja je ima(la) cilj (do)gradnju i jačanje kapaciteta civilne zaštite u Bosni i Hercegovini, radi pristupanja Bosne i Hercegovine Mehanizmu civilne zaštite Europske Unije. Podsjećanja radi, Bosna i Hercegovina je već određeni period u fazi ispunjavanja uslova za pridruživanje Europskoj uniji, a jedan od uvjeta je i da imamo efikas(nij)i segment zaštite i spašavanja, odnosno civilne zaštite.
Mehanizam civilne zaštite EU je uspostavljen 2001. godine Odlukom Vijeća ministara EU, uključuje sudjelovanje preko 30 europskih država sa svim njihovim resursima namjenjenim civilnoj zaštiti, koji mogu biti stavljeni na raspolaganje zamljama pogođenim katastrofama. Ova ideja Asocijacije je urodila plodom u formi prihvaćenog Projekta, te je dana 14.11.2018. godine, dobijena obavijest da je Asocijacija AZUR, zajedno sa partnerom iz Europske unije – Državnom upravom za zaštitu i spašavanje (koja je od 2019. godine u sastavu MUP-a RH), dobila povjerenje za učešće i realizaciju, zasigurno jednog od najvećih projekata u oblasti sigurnosti, kada je u pitanju prostor (jugo)istočne Europe. Prihvaćanjem projekta od strane Europske Unije, Asocijacija je dala značajan doprinos za opći interes naroda u Bosne i Hercegovine, te je doprinijela načinjavanju koraka, ka dodatnom jačanju struktura zaštite i spašavanja na nivou Bosne i Hercegovine, entiteta, distrikta i kantona.
Službeni naziv projekta: Izgradnja kapaciteta Bosne i Hercegovine radi pristupanja Mehanizmu civilne zaštite Europske unije
Skraćeni naziv projekta: EU 4 Better Civil Protection
Fond: IPA
Trajanje projekta: Planirano je da Projekat traje 24 mjeseca, a u konačnici projekat je zbog pandemije koronavirusa trajao 32 mjeseca
Uloga u projektu:
Partneri u provođenju projekta
- Ravnateljstvo civilne zaštite MUP RH
- Asocijacija za upravljanje rizicima AZUR
Korisnici projekta (BEN)
- Ministarstvo sigurnosti / bezbjednosti BiH
- Federalna uprava civilne zaštite
- Republička uprava civilne zaštite
- Odjel za javnu sigurnost / bezbjednost BiH
- Lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini
Web stranica projekta: eu4bettercivilprotection.ba
Abstrakt
Dva su ključna subjekta u realizaciji projekta:
Jedan je nacionalni autoritet zemlje članice Europske unije, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, dok je drugi, stručna nevladina organizacija za upravljanje rizicima iz Bosne i Hercegovine, Asocijacija za upravljanje rizicima AZUR.
Predprojektna situacija u sistemu zaštite i spašavanja u Bosni i Hercegovini ne zadovoljava u potpunosti kriterije i stardarde Europske unije. Implementacija projektnih aktivnosti definiranih prioriteta Projekta „EU za bolju civilnu zaštitu“ će značajno poboljšati status sistema zaštite i spašavanja u Bosni i Hercegovini, koji će stvoriti uvjete za pristupanje Mehanizmu civilne zaštite Europske unije, posebno procjenu rizika od poplava na sjeveru i od požara na jugu države. Implementacija svih planiranih aktivnosti će smanjiti osjetljivost na teritoriji Bosne i Hercegovine i kreirat će uvjete za pristupanje BiH Mehanizmu civilne zaštite Europske unije. Projekat je struktuiran u komponente (radni paketi, WP) i aktivnosti (Akt.X.X) za bolje upravljanje kao i olakšanu implementaciju i monitoring.
Sadržaj projekta:
Projekat se sastoji 5 radnih paketa, koje izlažemo ispod.
WP 1
Radni paket 1
- Razvoj kapaciteta civilne zaštite
WP 2
Radni paket 2
- Obuka za interventne i spasilačke timove
WP 3
Radni paket 3
- Pristup smanjivanju rizika od katastrofa
WP 4
Radni paket 4
- Vizualnost projekta
WP 5
Radni paket 5
- Projektno upravljanje i izvještavanje/izvješćivanje
EUCP
Cilj
- Članstvo u Mehanizmu civilne zaštite Europske unije
Benefiti projekta:
- Efikasnija zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, kako u Bosni i Hercegovini, tako posredno i u njenom okruženju
- Jačanje kapaciteta civilne zaštite u Bosni i Hercegovini (državni nivo, nivo entiteta i nivo distrikta), čime se dodatno poboljšava prevencija i odgovor na prirodne i druge nesreće
- Ispunjavanje obaveza Bosne i Hercegovine na putu pridruženja porodici zemalja EU
- Prevencija u sigurnosti vanjskih granica Europske unije, kao i njenog teritorija (Republika Hrvatska)
- Mogućnosti za akademske zajednice i univerzitete u Bosni i Hercegovini, da u svoj program edukacije uključe ili dodatno razviju programe koji tretiraju civilnu zaštitu, u skladu sa europskim preporukama, praksom i iskustvima
- Mogućnost da kapaciteti Bosne i Hercegovine daju svoj doprinos u pomoći drugim zemljama, u okviru Mehanizma civilne zaštite
- Benefit za domaće snage i ponuđače usluga i materijala, koji će se nabavljati u realizaciji Projekta
- Benefit za područje nevladinih organizacija
- Mogućnost prenošenja stečenog znanja i vještina na druge korisnike, koji ne budu direktno obuhvaćeni Projektom
- Održivost projekta, kroz primjenu, prenošenje i obnavljanje znanja, stečenog programima i obukama iz Projekta
Projekti-Asocijacija za upravljanje rizicima
Projekat “WACOM”
Water Contingency Management in the Sava River Basin-WACOM“
“Upravljanje vanrednim situacijama u slivu rijeke Save/Water Contingency Management in the Sava River Basin)-WACOM“
Sažetak informacija:
Od jula 2020. godine stručni tima Asocijacije za upravljanje rizicima je članicom tima i projektnih partnera u realizaciji projekta Water Contingency Management in the Sava River Basin)-WACOM“. U samom projektu su uključeni partneri iz četiri države jugoistočne Europe kroz koje protiče rijeka Sava (Republika Slovenija, Republika Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Republika Srbija). Cilj je poboljšati odgovor ovih država na zagađanja i poplave u slivovima prelijepe rijeke Save. Planirano je da se ova aktivnost okonča u periodu od jula 2020. godine do decembra 2022. godine.
Podloga projekta:
Ključni izazov projekta WACOM je nedostatak koordiniranog odgovora na vanredne situacije kod slučajnog zagađenja i poplava prekograničnih vodotoka u slivu rijeke Save. Situacija je prijetnja za ljude, okoliš i svo korištenje vode u slivu. To bi trebalo riješiti poboljšanim prekograničnim kapacitetom za suočavanje. WACOM će omogućiti razvoj mehanizama reagiranja, ondje gdje su neke komponente već implementirane, tj. postoji sistem predviđanja poplava za sliv rijeke Save, dok komponenta odgovora još uvijek nedostaje.
Transnacionalna, kao i međusektorska interakcija između službi za upravljanje vodama i upravama civilne zaštite također je utvrđena kao nužnost. Oni će imati potporu putem poboljšanog okvira operativnog odgovora i alata za brzo reagiranje. To će se provesti projektom WACOM, što će dovesti do koordiniranih mjera odgovora i poboljšane interoperabilnosti svih uključenih institucija.
Procesom usklađivanja definiraće se detaljni postupci sаradnje i razviti operativni alat. Ispitaće se i provjeriti pilot akcijama. Konačno, biće pripremljena i strategija implementacije. Na taj će se način postaviti platforma za poboljšanu saradnju, koja će biti usklađena s drugim sporazumima i EU postupcima – tj. mehanizmom EU za civilnu zaštitu. Projekt će se temeljiti na već usvojenim protokolima, nadograđujući ih inovativnim paketom alata koji pomaže saradnju i zajedničku informiranost o stanju te na taj način poboljšava pripremljenost i implementaciju mjera prekograničnog odgovora, što će se provjeravati interaktivnim učenjem i pilot akcijama, a u završnoj fazi projekta, to će se predložiti u strategiji implementacije.
Glavni cilj projekta:
Glavni cilj projekta je smanjenje okolišnih rizika povezanih sa slučajnim zagađenjem i poplavama, posebno onih s potencijalnim prekograničnim uticajem, poboljšanom saradnjom ključnih aktera i zajednički razvijenim zajedničkim operativnim sistemom za aktiviranje protokola upravljanja akcidentima u slivu rijeke Save. Osim smanjenja rizika, projekt će donijeti i ukupnu poboljšanu transnacionalnu saradnju na slivu rijeke Save koja zahtijeva posebnu pažnju, razvijajući poboljšane veze među ljudima, institucijama i zemljama. To će rezultirati značajnom optimizacijom primijenjenih resursa. Sliv rijeke Save primjer je velikog sliva kojeg dijeli nekoliko zemalja. Uz saradnju na tako važnom pitanju kao što je slučajno zagađenje i mehanizam reagiranja na poplave, projekt će pružiti demonstrativni model za druge riječne slivove koji pripadaju slivu rijeke Dunav, ali i šire. Ciljevi projekta čvrsto se temelje na postojećoj situaciji u području prekogranične saradnje u vezi s mehanizmima reagiranja u slučaju slučajnih zagađenja i poplava u slivu rijeke Save, definiranim bilateralnim protokolima o saradnji između tijela civilne zaštite. Protokoli nisu rađeni posebno za katastrofe i još ne definiraju posebne postupke. Pored bilateralnih protokola, Savska komisija ima i protokole koji se odnose na upravljanje nesrećama u slivu rijeke Save (o zaštiti od poplava – 2015., o sprječavanju zagađenja vode uslijed plovidbe – 2017. i o upravljanju vanrednim situacijama – 2020.). Oni su povezani s operativnim sistemima koji su već u funkciji (Sava GIS, Sava HIS, Savski sistem za predviđanje i upozoravanje na poplave), čineći platformu za projekt. Projekt WACOM pružiće promjenu s bilateralnih i multilateralnih protokola na operativni sistem, aktivirajući te protokole, čineći ih efikasnima, usredsređujući se na dinamičku informiranost o stanju koju dijele sve zainteresirane strane, razvijenu u transnacionalnom i međuinstitucionalnom okruženju projekta WACOM.
Glavni rezultat projekta:
Glavni rezultat WACOM projekta su smanjeni rizici izazvani slučajnim zagađenjem i poplavama transnacionalnih dimenzija jačanjem transnacionalne i međusektorske saradnje među institucijama, posebno vladinim institucijama (odgovornim za upravljanje vodama i poplavama te civilnu zaštitu) koje upravljaju stepenom pripravnosti i reakcijom na poplave i slučajno zagađenje. Nedavne poplave (2014.) u slivu rijeke Save i slučajno zagađenje na rijeci Spreči (2018.) dokazali su veliku potrebu za efikasnim odgovorom, što je podržano prekograničnim protokolima koje je izradila Savska komisija. Da bi se postigao očekivani rezultat, protokoli zahtijevaju i izradu detaljnih sporazuma, planova, alata i strategije implementacije, što sve dovodi do poboljšanog, efikasnijeg i produktivnijeg odgovora u slučaju prirodnih (poplava) i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem (slučajno zagađenje). Poboljšani kapacitet za suočavanje često je zanemarena komponenta u ukupnom smanjenju rizika koji uvijek naglašava opasnost i ranjivost.
To će dovesti do:
Poboljšane pripremljenosti i upravljanja odgovorima (kapacitet za suočavanje) svih uključenih zainteresiranih strana tokom incidenata sa zagađenjem i poplavama s poboljšanom definicijom uloga i zadacima za reakciju.
Izgradnje kapaciteta i transnacionalnog dijaloga zainteresiranih strana koji definiraju zajedničko operativno okruženje svih zainteresiranih strana.
Razvoja integrativnih alata koji omogućuju veću efikasnost, a time i djelotvorniju transnacionalnu spremnost i odgovor u slučaju katastrofa vezanih uz vode, posebno zajedničku informiranost o situaciji.
Popunjavanja uočene praznine između dva stuba institucija za poplave i za odgovor na slučajno zagađenje – složenost transnacionalnog odgovora na istom riječnom slivu dodatna je složenost – saradnja između institucija za upravljanje vodama i institucija za upravljanje katastrofama (npr. civilna zaštita) nameće još jedan izazov, kojim će se baviti projekt.
Partneri projekta:
Univerzitet u Ljubljani (SI), vodeći partner
Direkcija Republike Slovenije za vode, Hidroelektrarne na donjoj Savi (SI)
Hrvatske vode, Javna ustanova Lučka uprava Slavonski Brod (HR)
Savska komisija (međunarodni)
Asocijacija za upravljanje rizicima AZUR, Federalna uprava civilne zaštite, Republička uprava civilne zaštite Republike Srpske (BA)
Institut za vodoprivredu ”Jaroslav Černi” (RS)
Pridruženi strateški partneri:
Hrvatski državni hidrometeorološki zavod (HR)
ICPDR (međunarodni)
Agencija za vodno područje rijeke Save, Republički hidrometeorološki zavod Republike Srpske, Javna ustanova Vode Srpske, Luka Brčko (BA)
JVP Srbijavode, Republiški hidrometeorološki zavod Srbije, Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu , Republička direkcija za vode (RS)
Trajanje: juli 2020. – decembar 2022.
Budget: 1.570.581,00 EUR
